Glazbena škola Ivana pl. Zajca Mostar organizirana je kao jedinstvena struktura osnovne i srednje škole.
Osnovana je 1950. godine kao Osnovna muzička škola, a 1954. godine i Srednja, da bi školske 1965/66. bilo izvršeno spajanje osnovne (niže) i srednje muzičke škole u jedinstvenu ustanovu pod nazivom „Muzička škola I i II stupnja“. Spajanje je izvršeno radi racionalizacije i ekonomičnosti prostora, opreme, učila, instrumenata i kadra. Od 1997. godine nosi ime po hrvatskom skladatelju, dirigentu i pedagogu Ivanu pl. Zajcu. Naša škola nema svoju zgradu (izgorjela u ratu), nego je već dugi niz godina privremeno smještena u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače.
Školu godišnje pohađa oko 300 učenika. Javna djelatnost, sudjelovanje i uspjesi učenika na brojnim državnim i međunarodnim natjecanjima, smotrama, promocijama, autorskim večerima svrstavaju nas u cijenjene glazbene ustanove u zemlji.
Ravnateljica
Monija Jarak Mikulić, mag. solo pjevanja
Pedagoginja
Ivana Prskalo Orenčuk, mag. pedagogije
Tajnica
Sandra Musa, dipl. pravnik
Računovotkinja
Zorica Lovrić, dipl. ekonomist
Danijel Vidović, predsjednik – član iz reda osnivača
Ivan Smoljan, član iz reda osnivača
Ilijana Azinović, član iz reda roditelja
Gordana Aničić, član iz reda roditelja
Marijana Pavlović, član iz reda uposlenika
Ivana Filipović, član iz reda uposlenika
Glazba, i kultura općenito, trebali bi biti temelj svakog društva. Neka glazbeno putovanje kroz rast i odgoj vaše djece započne u našoj školi, u sigurnim i stručnim rukama!
U srednjoj školi se stječu stručna zvanja:
Glazbenik teoretski smjer,
Glazbenik solo pjevač,
Glazbenik glasovirač,
Glazbenik violinist,
Glazbenik violončelist,
Glazbenik flautist,
Glazbenik klarinetist.
Nastavni plan u srednjoj glazbenoj školi obuhvaća stručne predmete, koji se predaju u našoj školi, kao i predmete „općeg dijela“, koji se predaju u matičnoj srednjoj školi. Predmeti „općeg dijela“ su u potpunosti sadržani u Nastavnom planu gimnazije, dok se nedostajući predmeti (ako učenik pohađa bilo koju drugu srednju školu) polažu kao razlikovni ispiti na kraju školske godine.
Djelatnost objekata za kulturne priredbe.
Djelatnost koncertnih ili kazališnih dvorana i drugih umjetničkih objekata.
Rad agencija za prodaju ulaznica.
Umjetničko i literarno stvaralaštvo i reprodukcijsko izvođenje (reprodukcijska umjetnost).
Scensko izvođenje uživo koncerata, opera, baleta, folklora i drugog repertoara.
Djelatnost grupa, društava orkestara ili sastava.
Djelatnost slobodnih umjetnika, kao što su glumci, redatelji, glazbenici, pisci, predavači ili govornici, kipari, slikari, crtači crtanog filma (ili karikaturisti), dizajneri scenskih kulisa, aranžeri i sl.
Prikazivanje filmova.